Depresija je čest mentalni poremećaj koji utječe na način na koji se osoba osjeća, razmišlja i ponaša. Karakterizira ju stalni osjećaj tuge, gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada bile ugodne, te niz fizičkih i emocionalnih simptoma. Ovi simptomi mogu uključivati umor, promjene u apetitu, probleme sa spavanjem, osjećaj bezvrijednosti ili krivnje, poteškoće s koncentracijom i, u težim slučajevima, misli o samoubojstvu ili samoozljeđivanju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta na globalnoj razini, a i Hrvatska slijedi taj trend. Procjene govore da između 6% i 10% odraslog stanovništva Hrvatske pati od različitih oblika depresije. To bi značilo da oko 250.000 do 400.000 ljudi u zemlji može iskusiti neki oblik depresivnog poremećaja tijekom svog života.

Depresija se pojavljuje u svim dobnim skupinama, ali je najčešća među starijim osobama, osobito ženama iznad 65 godina. Također, mladi u dobi od 15 do 24 godine pokazuju sve veću stopu anksioznih i depresivnih poremećaja, što može biti povezano s modernim načinom života, pritiscima i očekivanjima, posebno vezano uz obrazovanje i tržište rada.

Postoje različiti oblici depresije, uključujući:

1. Velika depresivna epizoda (veliki depresivni poremećaj) – obilježena intenzivnim osjećajem tuge ili gubitka interesa za svakodnevne aktivnosti, koji traje najmanje dva tjedna.
2. Distimija (kronična depresija) – blaži, ali dugotrajniji oblik depresije koji traje najmanje dvije godine.
3. Sezonski afektivni poremećaj (SAP) – vrsta depresije koja se javlja sezonski, obično tijekom zimskih mjeseci kada ima manje sunčeve svjetlosti.

Depresija se može razviti iz različitih uzroka, uključujući genetske čimbenike, biokemijske promjene u mozgu, traumatične životne događaje, kronične bolesti, ili neravnotežu u razini hormona. Pandemija COVID-19 također je uzrokovala značajan porast slučajeva depresije ( za 25 do 30%) zbog izolacije, nesigurnosti i straha.

Prema kliničkim smjernicama, depresija se dijagnosticira na temelju prisutnosti određenih simptoma tijekom najmanje dva tjedna. Glavni kriteriji uključuju sljedeće:

Glavni simptomi:

1. Potišteno raspoloženje (depresivno raspoloženje): Većinu dana, gotovo svaki dan. Osoba se osjeća tužno, prazno ili beznadno (kod djece i adolescenata to može biti razdražljivo raspoloženje).
2. Gubitak interesa ili zadovoljstva u većini aktivnosti koje su ranije bile ugodne, većinu dana, gotovo svaki dan.

Dodatni simptomi (najmanje četiri):

1. Promjene u apetitu i težini: Značajno smanjenje ili povećanje težine bez namjere, ili promjene u apetitu (prekomjerno jedenje ili gubitak apetita).
2. Poremećaji spavanja: Nesanica (teškoće sa spavanjem) ili hipersomnija (pretjerano spavanje) gotovo svaki dan.
3. Psihomotorna agitacija ili usporenost: Osoba može izgledati nemirno ili usporeno u svom kretanju ili govoru, što je primjetno drugima.
4. Umor ili gubitak energije: Osjećaj umora ili iscrpljenosti gotovo svaki dan, čak i bez velikih fizičkih aktivnosti.
5. Osjećaj bezvrijednosti ili prekomjerne krivnje: Prekomjerna ili neprikladna krivnja, koja može biti iracionalna, gotovo svaki dan.
6. Poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka: Osoba može imati problema s koncentracijom, razmišljanjem ili donošenjem odluka gotovo svaki dan.
7. Misli o smrti ili samoubojstvu: Česte misli o smrti, samoubilačke misli ili pokušaji samoubojstva.

Da bi se postavila dijagnoza velikog depresivnog poremećaja, osoba mora imati najmanje pet simptoma iz gore navedenog popisa, od kojih je jedan od njih obavezno depresivno raspoloženje ili gubitak interesa/zadovoljstva. Simptomi moraju uzrokovati značajno oštećenje u svakodnevnom funkcioniranju (npr. na poslu, u školi, u društvenim aktivnostima). Simptomi se ne smiju pripisati učincima tvari (npr. droge, lijekovi) ili drugog zdravstvenog stanja.

Liječenje depresije uključuje kombinaciju psihoterapije te lijekova kao što su antidepresivi. Tjelesna aktivnost, zdrava prehrana te potpora obitelji i prijatelja također igraju važnu ulogu u oporavku.

Rano prepoznavanje simptoma i traženje pomoći ključni su za uspješno upravljanje depresijom.

Prim.dr.sc. Sanea Mihaljević, spec. psihijatrije, subspec. psihoterapije