Stigma prema mentalnim bolestima u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, još uvijek predstavlja značajan problem. Ona često otežava osobama koje pate od mentalnih poremećaja da potraže pomoć i otvoreno govore o svojim poteškoćama. Nekoliko je ključnih čimbenika koji tome doprinose:

1. Nedovoljna edukacija i razumijevanje
Mnogi ljudi u Hrvatskoj i dalje imaju ograničeno razumijevanje o prirodi mentalnih bolesti. Često postoje zablude da je mentalna bolest znak slabosti ili rezultat osobne nesposobnosti da se nosi s problemima. Ljudi koji pate od mentalnih poremećaja često su etiketirani kao "ludi" ili "opasni", što doprinosi njihovoj socijalnoj izolaciji.

2. Kultura srama
Hrvatska društvena kultura često stavlja naglasak na snagu, samokontrolu i suzbijanje emocija, što može stvoriti osjećaj srama kod onih koji se suočavaju s mentalnim poteškoćama. Postoji i tendencija da se mentalni problemi minimiziraju ili ignoriraju, uz fraze poput "zbroji se" ili "sve je to u tvojoj glavi", što dodatno pojačava stigmatizaciju.

3. Strah od diskriminacije
Osobe s mentalnim bolestima često se boje da će, ako priznaju svoje probleme, biti diskriminirane na radnom mjestu, u obrazovnim ustanovama ili čak u vlastitoj obitelji. Strah od gubitka posla, neprihvaćanja od strane zajednice ili obitelji može spriječiti ljude da potraže pomoć ili otvore dijalog o svom mentalnom zdravlju.

4. Medijski prikaz
Mediji često na senzacionalistički način prikazuju mentalne bolesti, osobito u slučajevima kada su povezane s kriminalnim radnjama ili nasiljem. Takvi prikazi mogu stvoriti lažne percepcije i strah od osoba koje imaju mentalne bolesti, dodatno ih stigmatizirajući.

Iako u Hrvatskoj postoji sustav podrške kroz zdravstveni sustav, mnogi ljudi se ne uspiju odvažiti i potražiti u njemu potrebnu pomoć radi dugih listi čekanja i administrativne procedure.

Stoga je u Službama za mentalno zdravlje većine županijskih Zavoda za javno zdravstvo, omogućen pristup stručnjacima – psihijatrima i psiholozima – bez uputnice, uz mogućnost naručivanja osobno, telefonski ili putem e-pošte.

Važno je znati da što se mentalna bolest prije detektira i prije započne liječenje, prije i uspješnije će se i izliječiti.

Promjena percepcije i smanjenje stigme je spor proces, ali ohrabrujuće je to da raste svijest o tome da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko zdravlje, te da je traženje pomoći znak hrabrosti, a ne slabosti.

Prim.dr.sc. Sanea Mihaljević, spec. psihijatrije, subspec. psihoterapije