Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se u svijetu obilježava 10. listopada, prigoda je podsjetiti kako se stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije proaktivnom skrbi o mentalnom zdravlju bave intenzivno od 2010. godine kada je tadašnjem Centru za sprječavanje i suzbijanje ovisnosti pridružena i skrb o mentalnom zdravlju pa je Centar prerastao u Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja. Tada su zapečete i mnoge aktivnosti u području proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju, slijedom Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja koja je upravo te godine prihvaćena i odredila je daljnji tijek aktivnosti u ovome području skrbi o zdravlju. Nacionalna je strategija snažno naglasila upravo važnost proaktivnog i preventivnog pristupa očuvanju mentalnog zdravlja prije negoli ono bude narušeno, nasuprot do tada prevladavajućem pristupu prema kojemu je skrb o mentalnom zdravlju bila isključivo reaktivna (na način da su ljudi tražili pomoć stručnjaka kada im je mentalno zdravlje već bilo narušeno). Stručnjaci ove Djelatnosti od početka su bili uključeni u javnu raspravu o Nacionalnoj strategiji, na vrijeme su osvijestili važnost očuvanja mentalnog zdravlja, osobito profesor psihologije Siniša Brlas koji je u suradnji s psiholozima Marinom Gulin iz Šibenika i Viktorom Božičevićem iz Gospića pokrenuo u našoj zemlji (ali i u regiji) jedinstveni projekt pod nazivom „Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja“. Projekt je u godinama koje su slijedile iznjedrio veći broj publikacija u području proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju, a jedna od publikacija je i knjiga profesora Brlasa pod nazivom „Pomaže li religioznost mentalnom zdravlju mladih“. Profesor Brlas psihologijom religioznosti bavi se već desetljećima, istražuje dimenzije religioznosti, objavljuje o tome stručne i popularne članke, ali je napisao i knjigu o religioznosti. Ova knjiga objavljena je u izdanju Zavoda za javno zdravstvo prije 10 godina (2014. godine) i sada je prava prigoda ponovno podsjetiti na aktualnost ove teme i desetljeće nakon objave knjige, upravo povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Psihologija kao struka i znanost koristi stručnu i znanstvenu metodologiju kako bi spoznala uzroke i ishodišta doživljavanja i ponašanja, pa i u području psihologije religioznosti. Tako je Siniša Brlas tijekom 2014. i 2015. godine proveo istraživanje religioznosti među mladima u virovitičkim srednjim školama te među vjernicima Župe svetoga Roka u Virovitici. Za potrebe istraživanja konstruirana je Anketa religioznosti od sedam pitanja o dimenzijama religioznosti. Odgovori na pitanje zašto dolaze u crkvu pokazuju da je kod 51% mladih to zbog utjecaja iz okoline (odgoj ili socijalni pritisak), a 45% njih u crkvu dolazi zato što to zaista žele, dok su svi odrasli ispitanici (dakle njih 100%) odgovorili da u crkvu odlaze zato što to žele. Postavilo se pitanje moraju li djeca i mladi većinom zaista dolaziti u crkvu i kada to ne žele, dok odrasli u crkvu ne moraju dolaziti pa dolaze samo oni koji i kada to žele, ili snaga vjere biva sve veća odrastanjem i starenjem?

Prosječna se procjena ispitanika o “snazi vjere” povećava (iako nije testirana značajnost te razlike) što su ispitanici stariji: kod mladih prosječne dobi 16,5 godina srednja vrijednost procjene na skali od 1 do 5 je 3,42, kod odraslih od 32,6 godina snaga vjere je prosječno 3,65, a kod starijih je osoba od 58,3 godine snaga vjere prosječno 3,77.

Ovi bi nalazi mogli upućivati na zaključak da se zaista tijekom života vjernika njegova vjera osnažuje. Može se zaključiti i da zdrava, a posebno intrinzična (unutarnja) religioznost doprinosi očuvanju mentalnog zdravlja te je važan (zaštitni) činitelj tijekom rasta i razvoja, što je u skladu s razvojnim konceptima religioznosti. Stoga je korisna spoznaja da se religioznost razvija tijekom života, a osobito religiozno mišljenje razvoj kojega je usporedan sa spoznajnim razvojem, što je i ovim istraživanjem pokazano.

Ovo je istraživanje jedinstveno jer pokazuje kako svoju vjeru doživljavaju i žive vjernici upravo u našoj sredini te kako njihova vjera djeluje na njihovo mentalno zdravlje, pa je istraživanje tako ustvari dio šire skrbi o zaštiti mentalnog zdravlja ljudi.

Knjiga Siniše Brlasa „Pomaže li religioznost mentalnom zdravlju mladih“ dostupna je na ovoj poveznici: https://www.zzjzvpz.hr/hr/sadrzaj/djelatnost/1/publikacije/2014_religioznost_mladi.pdf.

Siniša Brlas, profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije