Difterija je akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Corynebacterium diphtheriae koja nastanjuje sluznice gornjih dišnih putova (nos, tonzile, grkljan, ždrijelo) te luči toksin.Osim što djelovanjem toksina oštećuje lokalnu sluznicu dišnih putova, može djelovati i na udaljene organe - srčani mišić, živčano tkivo, krvne žile, bubrege, jetru, kožu.
Izvor zaraze je čovjek koji boluje od difterije, rekonvalescent kroz 7-8 tjedana nakon nestanka simptoma bolesti i kliconoša tj. osoba koja nema simptome bolesti ali je nosioc ove bakterije i izlučuje je u okolinu kihanjem i kašljanjem. Zdrava osoba zarazi se kapljičnim putem ali i direktnim i indirektnim (preko predmeta) kontaktom s oboljelim. Inkubacija je kratka, 2-5 dana. Ukoliko su zahvačeni gornji dišni putovi što je najčešći oblik bolesti, simptomi nisu osobito teški: umjereno povišena temperatura, umor, klonulost i grlobolja. Na tonzilama i ždrijelu stvaraju se sivožute naslage sa okolnom upalom. U težim slučajevima membrane se mogu širiti u okolinu te zahvatiti resicu, nepčani luk i stražnju stijenku ždrijela sa otokom limfnih čvorova na vratu. Ukoliko se membrane odvoje od podloge može doći do ugušenja jer većinom se bolest javlja u djece 2-6 godina starosti. Otuda domaći naziv za difteriju - zadavica.
Kao izuzetno težak oblik bolesti javlja se takozvana maligna difterija koja naglo napreduje s visokom temperaturom, glavoboljom, grloboljom, tresavicom, povračenjem, kolapsom. U ovim slučajevima smrtnost je vrlo visoka.
Osim dišnih organa difterija se može pojaviti na koži (češće u tropskim krajevima), očnoj sluznici, uhu. Također utjecajem toksina ove bakterije mogu biti oštećeni srce, bubrezi, jetra a mogu nastati i kljenuti (paralize).
Dijagnoza se postavlja na temelju tipičnih membrana i kliničke slike ili mikrobiološki pretragama. Liječenje je potrebno započeti što ranije i ne treba čekati na mikrobiološku potvrdu ukoliko postoji sumnja na difteriju. Liječi se antibioticima.
Difterija je vrlo rijetka u većini europskih zemalja no bilo je i velikih epidemija, npr. u istočnoj europi 1990.g.
U Hrvatskoj, zahvaljujući cijepljenju koje je uvedeno 1948.g. broj oboljelih se naglo smanjivao a od 1974.g. više nemamo slučajeva difterije.
Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog
Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok
Difterija je akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Corynebacterium diphtheriae koja nastanjuje sluznice gornjih dišnih putova (nos, tonzile, grkljan, ždrijelo) te luči toksin.Osim što djelovanjem toksina oštećuje lokalnu sluznicu dišnih putova, može djelovati i na udaljene organe - srčani mišić, živčano tkivo, krvne žile, bubrege, jetru, kožu.
Ukoliko su zahvačeni gornji dišni putovi što je najčešći oblik bolesti, simptomi nisu osobito teški: umjereno povišena temperatura, umor, klonulost i grlobolja. Na tonzilama i ždrijelu stvaraju se sivožute naslage sa okolnom upalom. U težim slučajevima membrane se mogu širiti u okolinu te zahvatiti resicu, nepčani luk i stražnju stijenku ždrijela sa otokom limfnih čvorova na vratu. Ukoliko se membrane odvoje od podloge može doći do ugušenja jer većinom se bolest javlja u djece 2-6 godina starosti. Otuda domaći naziv za difteriju - zadavica. 
Također utjecajem toksina ove bakterije mogu biti oštećeni srce, bubrezi, jetra a mogu nastati i kljenuti (paralize). 
