Od lipnja 2016. do rujna 2017. zamijećen je neobično visok broj oboljelih od hepatitisa A u Europi. Iz 20 europskih zemalja prijavljeno je 2873 oboljelih za koje je laboratorijskim istraživanjem utvrđeno da su međusobno epidemiološki povezani. Uglavnom su to pripadnici MSM populacije (muškarci koji spolno opće s muškarcima).

U Hrvatskoj je od početka ove godine oboljelo 27 osoba što je znatan porast s obzirom da je tijekom 2016. godine oboljelo ukupno 5 osoba. Trenutna epidemija hepatitisa A u Hrvatskoj dio je europske epidemije.

Osim MSM populacije pod povećanim rizikom obolijevanja su i korisnici injektirajućih droga te putnici u endemična područja, no svaka necijepljena osoba i osoba koja nije preboljela hepatitis A može oboljeti. Virus se izlučuje stolicom te se prenosi prvenstveno hranom ili vodom koje su zagađene izmetom zaražene osobe, no isto tako i bliskim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom, prljavim rukama i seksualnim kontaktom.

Virus hepatitisa A uzrokuje akutnu bolest jetre koja je samoograničavajuća, ne dovodi do trajnih oštećenja jetre i rijetko je fatalna. Samo rijetki pacijenti razviju tešku bolest koja može trajati i nekoliko mjeseci. Inkubacija je 15-50 dana, prosječno 28 dana. Zaraznost je najveća u drugoj polovici inkubacije, dakle prije pojave simptoma, te do sedam dana nakon pojave žutice. Infekcija je uglavnom asimptomatska u djece a s dobi raste proporcija simptomatskih infekcija i težina kliničke slike. Simptomi koji mogu biti prisutni su vrućica, malaksalost, gubitak apetita, proljev, mučnina, abdominalni bolovi, žutica, tamno obojana mokraća.

Nema specifičnog lijeka za hepatitis A budući da je to virusna bolest. Nakon preboljenja ostaje trajan imunitet.

Ova bolest pojavljuje se pojedinačno ili u epidemijskom obliku u čitavom svijetu i ima tendenciju cikličkog ponavljanja. One epidemije koje su uzrokovane hranom ili vodom šire se eksplozivno s pojavom velikog broja oboljelih u kratko vrijeme.

U zemljama u razvoju s lošim sanitarnim i higijenskim uvjetima oko 90% djece zarazi se virusom hepatitisa A do 10. godine života te uz blagu kliničku sliku ili bez ikakvih simptoma steknu imunitet. U takvim zemljama epidemije su izuzetno rijetke kao i simptomatski oblici pojedinačnih slučajeva bolesti jer je stanovništvo prokuženo u djetinjstvu.

U zemljama u tranziciji s relativno dobrim sanitarnim i higijenskim uvjetima djeca izbjegnu infekciju u ranoj dobi te većina populacije u odrasloj dobi nema imunitet. U takvim zemljama se pojavljuju velike epidemije a oboljeli su odrasli ljudi.

U razvijenim zemljama s dobrim sanitarnim i higijenskim uvjetima infekcije i oboljenja su vrlo rijetki i javljaju se među adolescentima i odraslima koji spadaju u neku od rizičnih grupa: korisnici injektirajućih droga, MSM populacija, putnici u endemična područja.

Bolest se može prevenirati poboljšanjem sanitarno-higijenskih mjera, osiguranjem zdravstveno ispravne hrane i vode za piće, ispravnim odlaganjem otpadnih tvari, dobrom osobnom higijenom. U obzir dolazi i cijepljenje rizičnih grupa ili bliskih kontakata oboljele osobe. S obzirom da je najviše zahvaćena MSM populacija potrebno je među njima podići svijest o širenju hepatitisa A, naglasiti važnost osobne higijene ( npr. pranje ruku i genitalnog područja prije i poslije odnosa) kao i važnost korištenja svih raspoloživih vrsta zaštite za homoseksualni odnos s obzirom da se bolest prenosi feko-oralnim putem. Ono što otežava identifikaciju spolnih kontakata među MSM populacijom je takozvani „anonimni seks“ te često mijenjanje partnera čak i na međunarodnoj razini.

Postoji mogućnost širenja bolesti unutar obitelji oboljelog preko prljavih ruku i zagađene hrane.

S obzirom da se u zahvaćenim europskim zemljama broj oboljelih konstantno povećava za očekivati je i daljnje širenje u Hrvatskoj.

Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog