TROVANJA HRANOM - PREPORUČENE MJERE OPREZA
Topli ljetni mjeseci zbog
visokih temperatura zraka koje vladaju ovih dana pogoduju
razvoju mnogobrojnih patogenih bakterija - uzročnika
trovanja hranom, od kojih je najpoznatija i najčešća
Salmonela.
Godišnje se na nivou Republike Hrvatske evidentira oko
5.000 slučajeva salmoneloznog trovanja hranom, a na
području Virovitičko podravske županije oko 100. Bitno
je napomenuti kako je stvaran broj oboljelih i zaraženih
sigurno veći iz najmanje dva razloga.
Prvo, blaži oblici bolesti ne prijavljuju se uvijek
jer se niti ne dokazuju, pa se prijavljuju kao nespecifični
enterokolitisi kojih godišnje ima oko 300 prijava, bilo
zbog toga što takvi bolesnici niti ne potraže liječničku
pomoć, već se liječe sami.
Drugo,
postoji relativno česta pojava kliconoštva kod salmonela,
kada osoba-kliconoša uopće nema nikakvih simptoma
bolesti, a u svom organizmu nosi bakterije, izlučuje
ih stolicom u okolinu, te pod određenim uvjetima može
širiti zarazu i na taj način povećati ukupan broj
oboljelih na nekom području.
Kod nastanka i širenja zaraznih bolesti, pa tako i
salmonelama izazvanog trovanja hranom, bitan čimbenik
je tzv. "infektivna doza", odnosno broj
patogenih klica u namirnici. Za salmonelozno trovanje
hranom taj čimbenik je izrazito bitan. Visoke temperature
zraka izrazito pogoduju rastu i razmnožavanju salmonela
koje tako u vrlo kratkom vremenu od nekoliko sati
dosegnu "infektivnu dozu", odnosno dovoljan
broj patogenih klica koje mogu izazvati kliničko oboljenje.
Kod nekih osoba bolest se manifestira jačim, kod nekih
slabijim simptomima, ali im je zajedničko da u oba
slučaja mogu biti daljnji prijenosnici bolesti. To
se uglavnom događa u obiteljskom krugu, odnosno za
vrijeme različitih proslava organiziranih u privatnom
aranžmanu (svadbe, rođendani i sl.).
Epidemije s velikim brojem oboljelih rijetko se javljaju
u ugostiteljskim objektima jer su osobe zaposlene
u tim objektima pod zdravstvenim nadzorom i jer su
to osobe koje su dobro upućene u pravila osobne higijene
i higijene radne okoline.
Zbog svega gore navedenog, sanitarni nadzor kojeg
Zavod za javno zdravstvo inače kontinuirano provodi
tijekom cijele godine radi zaštite zdravlja stanovnika
naše županije, u ljetnim mjesecima se pojačava i intenzivira.
Ovdje donosimo deset preporučenih
mjera opreza,
odnosno prevencije trovanja hranom:
1. kupujte i koristite namirnice kontroliranog porijekla,
pregledane od strane veterinarske službe (jaja, mlijeko
i mliječne prerađevine, meso i mesne prerađevine i
sl.)
2. kupujte samo svježe ili konzervirane namirnice
3. prilikom pripreme namirnica provedite dobru termičku
obradu koja uništava bakterije i veliku većinu toksina
4. pripremu namirnica kod većih organiziranih skupova
prepustite stručnim osobama koje su pod zdravstvenim
nadzorom
5. nepotrošene namirnice, kao i gotovu hranu odmah
spremite u hladnjak na odgovarajuću temperaturu
6. prilikom pripreme hrane vodite računa o osobnoj
higijeni (pranje ruku!) i higijeni radne okoline,
tj. površine na kojoj hranu pripremate
7. svježe voće i povrće može biti nositelj salmonele,
stoga ih dobro operite
8. svježe meso, perad i svježa riba ne smiju doći
u doticaj sa termički obrađenim namirnicama
9. svježe meso koje nije zamrznuto potrošite u što
je moguće kraćem roku (dan-dva)
10. na izletima koristite vodu iz boce, a ne iz okoline
jer i ona može biti izvor zaraze
^^^ vrh ^^^
PREPORUČENE MJERE ZAŠTITE ZA STARIJE OSOBE PRI IZLAGANJU VISOKIM TEMPERATURAMA ZRAKA
Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko
podravske županije u suradnji sa Centrom za gerontologiju
Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba objavljuje
upute i upozorenja najvišeg stupnja rizika za starije
osobe zbog naglo nastalih visokih temperatura zraka
preko 30° C.
Deset preporučenih mjera zaštite
za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama
zraka: 1. sve
starije osobe nikako se ne smiju izlagati sunčevoj
energiji tijekom dana u razdoblju od 10.00 do 17.00
sati, a posebice se to odnosi na srčane bolesnike
i oboljele od šećerne bolesti.
2. prilikom izlaska iz zatvorenog prostora starija
osoba mora nužno zaštititi glavu šeširom, maramom
ili kapom.
3. nužno je uzimanje tijekom dana do ukupno 2 L tekućine,
bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha,
variva ili čajeva.
4. nužno je izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako
zasoljena, te začinjena jela, uz preporuku uzimanja
puno sezonskog voća i povrća
5. potrebno je striktno se pridržavati uputa o liječenju
i uzimanju lijekova uz učestaliju kontrolu krvnog
tlaka.
6. pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije
znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i
funkcionalno onesposobljenu.
7. članovi obitelji, prijatelji, susjedi i znanci
tijekom vrućih ljetnih mjeseci trebali bi učestalije
kontaktirati stariju osobu, u nekim situacijama i
nekoliko puta tijekom dana.
8. starija osoba uz sebe mora uvijek imati svoje osnovne
podatke (ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja,
naziv lijekova koje uzima, te broj telefona kontakt
osobe).
9. nužno je održavati redovitu čistoću tijela starijih
osoba, kao i njihove okoline.
10. nužno je provoditi trajne tjelesne i psihičke
aktivnosti starijih osoba, osobito njihovo kretanje
u jutarnjim i večernjim satima što više u prirodi,
odnosno, ukoliko je kretanje otežano ili onemogućeno,
redovno višesatno provjetravanje prostorija u kojoj
boravi starija osoba.
^^^ vrh ^^^
GODIŠNJI ODMOR I PUTOVANJA
Prije polaska na godišnji odmor i duži put automobilom treba obratiti pozornost na nekoliko važnih preporuka.
Jedan od značajnijih uzroka prometnih nezgoda je tzv. "ljudski faktor", odnosno umor vozača. Može se dogoditi da vozač na samo nekoliko sekundi zaspi za volanom, a da to niti ne primjeti. Naši refleksi se usporavaju zbog umora, stoga se preporuča da na put krećete odmorni. Pospanost mogu prouzročiti dosada i monotonija na putu (autoput!), ali i pušenje prilikom vožnje. Nikotin iz cigarete smanjuje reflekse jer dovodi do stezanja krvnih žila i smanjenja količine udahnutog kisika (primjese iz duhanskog dima, ugljični monoksid i sl.), pa zbog toga trpi Vaš mozak, ali i drugi tjelesni organi. Cigarete radije zamijenite osvježavajućim bombonima ili žvakaćom gumom.
Svakako se preporuča praviti kratke, češće pauze tijekom vožnje kako ne bi došlo do pospanosti. Uvijek postoji dvojba da li krenuti na put i putovati noću. Ukoliko ste odmorni, ukoliko nemate problema s vidom i ukoliko Vam noćna vožnja ne smeta, tada se na put noću možete odlučiti. Međutim, čim osjetite prve znakove umora, stanita na tren, izađite iz automobila, protegnite se i razgibajte. Ukoliko ste jako umorni, stanite na duže vrijeme i odspavajte u automobilu. U situacijama jakog umora nemojte se pouzdati kako će Vas budnim održati ispijanje crne kave.
Prije samog polaska nemojte se prejesti, već konzumirajte lagani obrok hrane kako "teška" hrana ne bi izazvala pospanost. Preporuka je da se konzumiraju manji, lakši i češći obroci tijekom puta, uz unošenje dovoljne količine tekućine, najbolje vode, rashlađenog čaja ili prirodnog voćnog soka. Pazite, kada osjetite žeđ, već ste blago dehidrirani, stoga pijte tijekom puta češće, manje količine tekućine.
Tijekom vožnje preporuča se slušanje življe (ali ne preglasne) glazbe, odnosno praćenje vijesti i obavijesti o stanju na cesti.
Nekima vožnja predstavlja problem zbog tzv. "kinetoze" odnosno bolesti vožnje. Stoga se preporuča svakako na vrijeme, dakle prije polaska na put sat ili dva uzeti tabletu. Ukoliko je mučnina već prisutna tijekom vožnje, tableta neće pomoći. Nikako nemojte tijekom vožnje pokušavati čitati jer će se mučnina samo pojačati.
S obzirom da velika većina ima klimatizirane automobile, temperaturu namjestite na nekoliko stupnjeva manje nego je vanjska. Nemojte pretjerivati sa snižavanjem unutrašnje temperature u vozilu jer ona može dovesti do pothlađivanja, izazvati početne simptome prehlade, izazvati bol u uhu, upalu oka ili "reumatske" tegobe u predjelu vratne kralježnice. Preporuka je i da se klima uređaj neposredno prije dolaska na cilj putovanja isključi kako bi se organizam potupno priviknuo na povišenje temperature, te kako ne bi došlo do toplotnog udara prilikom izlaska iz automobila.
Ukoliko na put krećete s djecom, posebice malom, tada se uz navedene preporuke treba pridržavati i dodatnih preporuka specifičnih za njih. Također se odnose na postupke vezane uz prehranu, spavanje ili zabavu tijekom puta. No, najvažnije je kako je malo dijete u automobilu smješteno. Jedino ispravno i sigurno je smještanje djeteta u odgovarajuću auto sjedalicu, nikako bez nje. Posebice opasno je prevoženje djeteta u krilu na prednjem, suvozačevom sjedalu. Ukoliko je dijete preraslo sjedalicu, potrebno je da odrasla osoba na stražnjem sjedalu sjedi uz njega. I zapamtite, koristite sigurnosne pojaseve u automobilu!
Sretno putujte i sigurno se vratite kući!
^^^ vrh ^^^
ZMIJE I UGRIZI
Zmije mogu ometati život ljudi
na nekoliko načina:
- ugrizom
- smetanjem u prostorima gdje ljudi žive
- izazivanjem straha i nelagode
Zmije pripadaju u razred gmazova, red zmija kojih
u Republici Hrvatskoj ima 14 (po nekima 16) vrsta.
Zmije žive u slobodnoj prirodi gdje nalaze povoljna
staništa i odgovarajuću hranu. Tako poskok živi
u suhim kamenitim tlima s pukotinama, uz kuće i
sl, a hrani se miševima, krticama, malim pticama.
Riđovka živi u svjetlim šumama, močvarama i planinarskim
područjima, a hrani se miševima, žabama i guštericama.
Od svih zmija koje kod nas žive samo je manji broj
otrovan za čovjeka. To su:
- poskok (Vipera ammodytes ammodytes)
- riđovka (Vipera berus berus)
- planinska riđovka (kraška ljutica) (Vipera ursinii
macrops)
Otrovnice se mogu najlakše raspoznati
po vijugavoj šari uzduž leđa, srcolikoj (trokutastoj)
glavi koja je šira od vrata, po očnoj zjenici koja
nije okrugla, već uska i uspravna, a poskok i po
poznatom roščiću na prednjem dijelu glave.
Zmije, kao hladnokrvne (poikilotermne) životinje
najaktivnije su i najbrže na toplini, stoga ih se
često nalazi na osunčanim kamenjarima i planinskim
livadama, mada se mogu naći, osobito riđovke, i
na vlažnim i hladnijim mjestima. Poskoci se koji
put penju i na drveće i mogu biti u krošnji.
Zmije se uglavnom sklanjaju od ljudi, te su susreti
sa zmijama na sreću razmjerno rijetki, a ugrizi
još rjeđi. Događaju se onda kada se zmija osjeti
napadnutom i pokuša se obraniti, kao što je slučaj
pri iznenadnom bliskom susretu pri penjanju, puzanju,
ručnom prevrtanju livadnog sijena, ako je se nagazi
pri hodu i sl.
Ugriz naših zmija otrovnica može biti vrlo neugodan,
bolan i praćen ozbiljnim zdravstvenim smetnjama,
ali je na sreću vrlo rijetko smrtonosan. Otrov je
proteinskog sastava i sadrži otrovne hemolizine
koji izazivaju hemolizu krvi i izazivaju krvarenja.
Najopasniji su ugrizi u glavu i vrat.
Znakovi ugriza otrovnice su: najprije mala dvojna
ubodna ranica od zubi, potom jaka bol, oteklina,
krvavi podljevi, nekroza na mjestu ugriza, otok
regionalnih limfnih čvorova, te opći znaci trovanja;
glavobolja, povraćanje, proljev, stisnute zjenice,
otežano disanje, ubrzan puls, nesvjestica.
U Republici Hrvatskoj godišnje se u bolnicama prema
podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo liječi
oko 60 osoba zbog ugriza otrovnih zmija, a na području
naše županije godišnje bude prosječno jedan do dva
slučaja. Za sada nije zabilježen niti jedan smrtni
slučaj.
Najbolja pomoć pri ugrizu je brza primjena protuotrova
(antiviperinog seruma) kojeg je ovlašten primjeniti
samo liječnik zbog mogućnosti pojave nepoželjnih
popratnih pojava.
Prva pomoć, ukoliko je ugriz otrovnice, treba biti
primjenjena odmah nakon ugriza, a sastoji se od
slijedećeg:
- podvezati ugriženi ekstremitet iznad mjesta ugriza
gledano prema srcu, ali pri tome jako paziti da
se ne prekine cirkulacija, već samo da se smanji
limfni i venski krvotok (zbog mogućih komplikacija
uslijed prejakog stezanja neki uopće ne preporučaju
takav vid prve pomoći!)
- ugriženu osobu staviti u stanje mirovanja, ugriženi
ekstremitet imobilizirati i osobu transportirati
nošenjem (ugriženi ne smije sam hodati)
- zarezivanje (križna incizija) mjesta ugriza ne
preporuča se zbog mogućih komplikacija (krvarenje,
infekcija), već je dopušteno samo istisnuti krv
iz mjesta ugriza
U preventivnom smislu najbitnije je izbjeći zmijski
ugriz provedbom određenih mjera opreza u terenskim
uvjetima:
- misliti na postojanje zmija, osobito na mjestima
gdje se uobičajeno nalaze
- izbjegavati hodanje bosih nogu
- prilikom penjanja ili provlačenja u prirodi ne
hvatati rukama nasumce u pukotine stijena i sl.
- obratiti pozornost na niže krošnje drveća uz koje
se prolazi
- pri hodu nositi štap
- pregledati ležajeve u prirodi prije korištenja
- izbjegavati ležanje na tlu
- biti oprezan pri provedbi poljskih radova (prevrtanje
sijena!)
- biti oprezan pri branju šparoga i sl.
- uopće biti oprezniji pri hodu i kretanju gledanjem,
stvaranjem buke, odnosno vibracija i sl.
^^^ vrh ^^^
Ravnatelj
Zavoda
prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.
specijalist epidemiolog |