Tuberkuloza je i dalje prisutna zarazna bolest od koje u Europi oboli više od 60 000 ljudi godišnje. Stoga se svake godine 24.ožujka, na dan kad je Robert Koch 1882.g. objavio svoje otkriće mikobakterije, uzročnika tuberkuloze, obilježava Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze.

Osnovne činjenice vezane uz ovu bolest a koje osvjetljavaju veličinu problema:

• 1/3 svjetske populacije inficirana je sa M. tuberculosis
• neliječena bolesna osoba prosječno zarazi 10-15 osoba godišnje
• 10% zaraženih osoba razvit će aktivnu tuberkulozu tijekom života
• 10% oboljelih osoba umire
• 1-2% oboljelih ostaju kronični tuberkulozni pacijenti
• 85% oboljelih se izliječi
• godišnje umire oko 2 miliona bolesnika
• u nerazvijenim zemljama inficirano je oko 70% stanovnika uz veliki udio male djece
• u razvijenim zemljama inficirano je 20% stanovnika, uglavnom u trećoj životnoj dobi

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, “Global TB Report 2017”, procjenjuje se da je u sklopu globalne borbe protiv tuberkuloze u razdoblju od 2000. do 2016. smrtnost od tuberkuloze smanjena za 37 % te je spašeno 53 milijuna života. Premda je ovaj pad smrtnosti ohrabrujući, on nije ravnomjeran među državama i unutar pojedinih rizičnih skupina, zbog čega je tuberkuloza još uvijek globalno jedan od deset glavnih uzroka smrti i vodeći uzrok smrti zbog zaraznih bolesti.

Procjenjuje se da je u 2016. godini u svijetu bilo 10,4 milijuna oboljelih, od kojih su jedan milijun bila djeca. Iste je godine od tuberkuloze umrlo 1,8 milijuna osoba, među kojima 250000 djece te 400000 HIV pozitivnih osoba. Oko dvije trećine oboljelih je iz sedam država na području Azije i Afrike (Indija, Indonezija, Kina, Filipni, Pakistan, Nigerija i Južna Afrika), dok Europska regija zauzima posljednje mjesto po broju oboljelih od tuberkuloze (3 % ukupno oboljelih u svijetu). Unatoč tome, tuberkuloza u Europi i dalje predstavlja relativno čestu bolest, s oko 60 000 novih slučajeva godišnje te prosječnom stopom incidencije od oko 12/100 000. Djeca mlađa od 15 godina čine 4,1 % ukupno oboljelih, sa stopom incidencije 3/100 000. Broj prijava novooboljelih na području EU/EEA se smanjuje za oko 4 % godišnje, što je daleko od barem 10 % godišnje, želi li se tuberkuloza eliminirati do 2030. godine. Eliminacija tuberkuloze na određenom području je postignuta ako se godišnje bilježi manje od jednog oboljelog od tuberkuloze na milijun stanovnika.

Smatra se da je danas u svijetu uzročnikom tuberkuloze zaraženo oko 2 – 3 milijarde ljudi, od kojih 5 – 10 % razvije aktivnu bolest. Iako od tuberkuloze može svatko oboljeti, neka zdravstvena stanja povećavaju rizik njenog razvoja, kao što su infekcija HIV-om, imunosupresivna terapija (npr. anti-TNF lijekovi, kortikosteroidi, imunosupresivni lijekovi nakon transplantacije), maligne bolesti, alkoholizam, zlouporaba droga, nikotinizam, šećerna bolest, kronično zatajenje bubrega, silikoza i dr.

Neodgovarajuće liječenje tuberkuloze, bilo nedovoljno dugo bilo neodgovarajućom kombinacijom lijekova uzrokuje stvaranje sojeva bakterija otpornih na uobičajene antituberkulotske lijekove i pojavu tzv. rezistentne tuberkuloze. Danas je višestruko rezistentna tuberkuloza (MDR-TB) veliki javnozdravstveni problem jer je uspjeh njenog liječenja znatno niži (oko 50 %) u odnosu na „običnu“ tuberkulozu koja je osjetljiva na postojeće lijekove (prosječna uspješnost liječenja oko 75 %).

U 2017. godini je u Hrvatskoj je zabilježen 371 novoboljeli od tuberkuloze, od kojih je 45 završilo smrtnim ishodom. Najveći udio ukupno oboljelih čine osobe u dobi od 70 godina i stariji (20,2 %), dok među djecom predškolske i rane školske dobi (mlađi od 10 godina) nije bilo oboljelih. Plućna tuberkuloza čini 87,9% ukupno prijavljene tuberkuloze. Hrvatska se stopom incidencije od 8,9/100 000 nalazi u europskom prosjeku. Međutim, postoje značajne razlike među pojedinim županijama, pa je tako najviša incidencija obolijevanja zabilježena u Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj, a najniža u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj.

Koliko se smanjio pobol i pomor od tuberkuloze u Hrvatskoj možda najbolje pokazuju slijedeći podatci:
1986.g. 3 355 oboljelih i 388 umrlih od tuberkuloze,
2017.g. 371 oboljeli i 45 umrlih.

U Virovitičko-podravskoj županiji također bilježimo stalan pad broja oboljelih. Dok je 1996. 2018. godine, bilo je samo 5 oboljelih (incidencija 5,9/100000). Nemamo smrtnih ishoda od tuberkuloze od 2013.godine.

I još nešto o prijenosu ove bolesti

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium tuberculosis koja obično zahvaća pluća, no može zahvatiti bilo koji dio tijela, npr. bubrege, kosti, mozak. Prenosi se sitnim kapljicama sline koje govorom, kihanjem i kašljanjem izbacuje oboljela osoba. Zarazit će se prvenstveno osobe koje žive u dugotrajnom, kućnom kontaktu s oboljelim. Samo iznimno do zaraze dolazi pri slučajnim ili povremenim kontaktima. Na sreću infekcija najčešće ne napreduje u bolest već ostaje latentna, tj. bez razvoja simptoma bolesti. Neki zaraženi ljudi doživotno imaju latentnu tuberkulozu i nikad ne razviju bolest, dok neki vrlo brzo nakon zaražavanja razviju manifestnu bolest što prvenstveno ovisi o imunološkom sustavu zaraženog. Kolika je učestalost zaražavanja i obolijevanja nakon kontakta s oboljelim prikazuje slijedeća shema:

Razvoju bolesti pogoduju dob (mala djeca, pubertet, starija dob), spol (češće obolijevaju muškarci), način života (alkohol, droga, pothranjenost), kronične bolesti (dijabetes, rak, HIV, tj.sve bolesti koje slabe imunološki sustav).

Zakonska je obveza provesti cijepljenje protiv tuberkuloze odmah po porodu. No budući da ne postoji potpuno učinkovita vakcina protiv tuberkuloze nadzor nad bolesti zasniva se uglavnom na otkrivanju bolesnih i njihovom liječenju kroz najmanje šest mjeseci. Međutim ukoliko se želi postići eradikacija bolesti, nije dovoljno samo liječenje aktivnih bolesnika već je potrebno i pronalaženje njihovih inficiranih kontakata bez simptoma (latentna tuberkuloza) koji predstavljaju rezervoar budućih bolesnika. Naime svaka zaražena osoba tijekom života može razviti bolest i postati izvor zaraze za okolinu. Upravo taj preventivni segment suzbijanja tuberkuloze obavljaju zavodi za javno zdravstvo.

Darija Petrovčić, dr. med.
specijalist epidemiolog