U europi se gripa pojavljuje redovito u zimskim mjesecima a intenzitet epidemije varira od godine do godine. Iako je infekcija gripom za većinu ljudi samo neugodno iskustvo, ona ima velik utjecaj na društvo svake zemlje. Neki ljudi razviju teški oblik bolesti što može završiti sa smrću. Procijenjeno je da zbog bolesti povezanih s gripom prijevremeno umre do 40 000 ljudi godišnje u zemljama Europske unije. Značajni su i troškovi zbog hospitalizacije i liječenja onih s težim oblicima bolesti, te zbog apsentizma - bolovanja uslijed oboljenja od gripe.

Određene populacijske grupe su pod povećanim rizikom za razvoj teškog oblika gripe. To su takozvane rizične grupe: stariji od 65 godina i osobe koje boluju od kroničnih bolesti. Za te rizične grupe u svim europskim zemljama je preporučeno cijepljenje svake godine u jesen, dakle prije početka epidemije gripe, čime se smanjuje rizik od komplikacija i smrti. Virus gripe lako se prenosi s čovjeka na čovjeka. Većinom se širi kapljicama sekreta koje nastaju kad bolestan čovjek kiše ili kašlje, ali i indirektnim kontaktom s respiratornim sekretom koji se zadrži na rukama, predmetima, maramicama.

Simptomi gripe su slijedeći, mada ne moraju svi oboljeli imate sve navedene simptome:

• visoka temperatura
• sekrecija iz nosa
• bolno grlo
• suhi kašalj
• opće loše stanje, malaksalost
• glavobolja
• bolovi u tijelu

Inkubacija (vrijeme koje protekne od zaražavanja pa do pojave simptoma bolesti) je 1-5 dana, najčešće 2 dana.

Većina nabrojanih simptoma traje 5-7 dana, ali grlobolja i sekrecija iz nosa mogu potrajati duže. Rijetko su simptomi vrlo blagi i netipični a u većini slučajeva su jaki pa je potrebno tjedan- dva za potpun oporavak.

Jednom kad se čovjek zarazi virusom gripe stvorit će solidnu zaštitu prema tom virusu. No virus gripe se stalno mijenja pa svake godine imamo nove uzročnike prema kojima nismo stvorili otpornost. Zato se možemo razboliti svake zime i zato je potrebno cijepiti se svake godine.

Virusi gripe dijele se u tri grupe: A, B, i C od kojih su A i B značajniji jer uzrokuju teži oblik bolesti od grupe C. Grupa A ima najveći epidemijski potencijal, grupa B manji, a grupa C se uglavnom javlja kao pojedinačno oboljenje.

Iako se komplikacije gripe mogu javiti kod svih oboljelih, one su češće u rizičnim grupama. Kod starijih osoba mogu se razviti upala pluća, uha ili sinusa, miokarditis, encefalitis. Upala pluća kao najčešća komplikacija nastaje zbog samog virusa gripe ili sekundarne bakterijske infekcije jer je imunitet narušen uslijed same gripe. Kod osoba oboljelih od kroničnih bolesti može uslijed gripe doći do pogoršanja simptoma osnovne bolesti ili će zbog osnovne bolesti doći do komplikacija gripe.

Upravo iz tih razloga preporučuje se cijepljenje ovih rizičnih skupina. Cjepni obuhvat osoba starijih od 65 godina trebao bi biti 75%, no jedino je Nizozemska uspjela dostići taj cilj. Preporučljivo je i cijepljenje štićenika Domova za starije i nemoćne. Većina zemalja Europe, pa tako i Hrvatska, preporučuje cijepljenje zdravstvenih radnika i radnika u zdravstvu s obzirom da su zbog naravi posla izloženi zarazi gripom.

Preporuke za sastav cjepiva mijenjaju se svake godine zbog antigenih promjena virusa. Na temelju praćenja cirkulirajućih sojeva virusa nastoji se napraviti što bolja procjena za slijedeću sezonu te se na temelju te procjene proizvodi cjepivo.