U svijetu se 1. travnja obilježava Svjetski dan borbe protiv alkoholizma, jednog od najvećih javnozdravstvenih problema i u našoj zemlji. Stoga je prigoda podsjetiti na opasnosti djelovanja alkohola, osobito na mlade.

Istraživanje koje tijekom 10 školskih godina počevši od 2004./2005. provedeno u Virovitičko-podravskoj županiji u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije i u suradnji s Povjerenstvom za suzbijanje bolesti ovisnosti Virovitičko-podravske županije te odgojno-obrazovnim ustanovama u Virovitičko-podravskoj županiji pokazalo je kakve stavove o pijenju alkohola i navike pijenja imaju učenici u našoj županiji. Rezultati pozivaju na oprez i na preventivno djelovanje jer pokazuju da u osnovnim školama iskustvo s pijenjem alkoholnih pića ima više od 50% ispitanih učenika, dok se odrastanjem rizik od štetne zloupotrebe alkohola povećava jer je istraživanje pokazalo da je gotovo 90% ispitanih srednjoškolaca imalo iskustvo s pijenjem alkohola. Potreba preventivnog djelovanja proizlazi iz činjenice da pijenje alkohola mladih prije 15. godine starosti višestruko povećava rizik od razvoja alkoholizma (ovisnosti o alkoholu) u odrasloj dobi, te da su trećina svih alkoholiziranih sudionika u prometu upravo mladi u dobi do 25 godina starosti.

Premda alkohol ne spada u ilegalne droge, za mlađe od 18 godina alkohol ustvari jest ilegalna droga jer mladi ove dobi ne smiju kupovati alkoholna pića niti im se ona smiju posluživati. Za njihov mozak u razvoju alkohol je iznimno opasna droga i ukoliko se uzima u ranoj dobi može izazvati trajne posljedice. Alkohol nepovoljno djeluje na sposobnost opažanja realnosti i sposobnost donošenja odluka i kod odraslih, a za djecu i mlade to je još opasnije jer oni još nisu niti razvili sve svoje spoznajne vještine i sposobnosti (osobito sposobnost rješavanja problema i donošenja ispravnih odluka). Konzumiranje alkohola u toj dobi otežava spoznajni i emocionalni razvoj mladih, što se u kasnijoj dobi uglavnom teško ili nikako ne može nadoknaditi.

Najnovija istraživanja pokazuju da pijenje alkohola u mladosti oštećuje osjetljive dijelove mozga (u hipokampusu) koji su odgovorni za osjećaje, pamćenje i učenje. Ove su promjene to izraženije što su djeca i mladi počeli piti u ranijoj dobi i što je količina popijenog alkohola bila veća. Konzumenti alkohola također pokazuju više znakova drugih mentalnih poremećaja; poput depresije, poremećaja u ponašanju, posttraumatskih poremećaja i poremećaja pažnje.

Danas je poznato da alkohol oštećuje živčana vlakna koja prenose poruke živčanim stanicama. Alkohol širi kanale koji reguliraju protok kalcija u staničnoj strukturi, zbog čega u stanice ulazi dvostruko više kalcija nego što je normalno, a to uzrokuje nenormalno povećanu aktivnost živčanih stanica, što rezultira gubitkom krajnjih živčanih završetaka i poremećaje funkcije mozga. Mozak se nastoji oporaviti, ali proces oporavka mijenja staničnu strukturu. Ako se dio funkcija i oporavi, ne oporave se sve. Stanice se možda i oporave, ali više nisu iste kao prije jer su strukturalno promijenjene, što rezultira promjenom u prijenosu poruka i promjenama u načinu rada mozga. Snažno su zastupljeni nepovoljni ishodi kao što su gubitak pamćenja, nemogućnost dosjećanja događaja u pijanom stanju, rizična seksualna ponašanja ili sudjelovanje u prometu i vožnja pod djelovanjem alkohola.

Socijalni pritisak vršnjaka dovodi često do učestalog opijanja, a obično onda slijede popuštanje u školi, konflikti u pijanom stanju ili problemi sa zakonom. Početno vjerovanje da je alkohol neophodan za dobru zabavu, stav da je "cool" biti pod utjecajem alkohola, pijenje u većim količinama nego što se može podnijeti i nemogućnost da se kaže „ne“ pijenju dovode do žudnje za alkoholom. Ako mlada osoba mnogo vremena provodi u pijenju alkohola, prate ju česti mamurluci, osjećaj beznađa i potonulosti, generalizirano neraspoloženje, pa čak i razmišljanja o samoubojstvu. Sve je popularnije i uzastopno ispijanje većih količina alkoholnih pića, uglavnom žestokih, u vrlo kratkom vremenu (tzv. binge drinking) s namjerom da se mlada osoba što prije dovede u pijano stanje, a to za sobom povlači niz opasnosti kako za tjelesno, tako i za mentalno zdravlje mlade osobe.

Konzumacija alkohola tako dovodi do brojnih problema već u mladosti i školskoj dobi, poput izostanaka iz škole, lošijeg školskog uspjeha, drugih rizičnih ponašanja, nasilja i ozljeda. Kasnije tijekom života alkohol povećava rizik za razvojem onih bolesti koje su već sada vodeći uzroci obolijevanja i smrtnosti ili se razvija alkoholizam kao najraširenija razarajuća bolest ovisnosti.

Mladi alkohol piju jer se žele osjećati odraslijima nego što jesu (stoga imitiraju odrasle koji piju), a ponekad misle da će se tako lakše uklopiti u društvo vršnjaka. Ponekad piju jer misle da će pijani lakše riješiti neke svoje probleme ili da će smanjiti unutarnju napetost ili nervozu koju osjećaju te da će biti hrabriji (alkohol na žalost ima takvo anksiolitičko djelovanje). A ponekad im je samo dosadno i željni su zabave pa se uz alkohol lakše opuste i „kočnice“ im prije popuste.

Dakle, upotreba alkohola ima niz neželjenih posljedica na tjelesno i mentalno zdravlje mlade osobe, a osobito je opasno sudjelovanje u prometnim nesrećama koje često dovedu do preranih smrti mladih.

Stoga se stručnjaci u javnozdravstvenom sustavu u suradnji s ostalim dionicima prevencije usmjeravaju na prevenciju pijenja alkohola, te na osvješćivanje rizika i posljedica pijenja, a osobito prekomjernog pijenja, s ciljem razvijanja socijalno prihvatljivog i odgovornog ponašanja mladih.

Siniša Brlas, profesor psihologije
Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja
Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije