Strah od propuštanja (eng. Fear of missing out- FoMO) je relativno novi psihološki fenomen, a odnosi se na tjeskobu ili strepnju koju pojedinci mogu osjećati kada vjeruju da drugi doživljavaju nagrađujuća ili uživajuća iskustva iz kojih su oni isključeni. Danas, više nego ikad, ljudi su izloženi mnogim detaljima o tome što drugi rade te su suočeni s kontinuiranom neizvjesnošću o tome rade li sami dovoljno i jesu li tamo gdje bi trebali biti.

FoMO je definiran u znanstvenoj literaturi kao konstrukt koji uključuje dvije osnovne komponente:

• a) strah da drugi doživljavaju zadovoljavajuća iskustva od kojih je osoba isključena, i
• b) želja da se ostane trajno povezan s osobama u svojoj društvenoj mreži.

Prva komponenta se odnosi na kognitivni aspekt anksioznosti (npr. zabrinutost, razmišljanje, itd.). Druga komponenta uključuje ponašajnu strategiju usmjerenu na olakšavanje takve anksioznosti (poput kompulzije u opsesivno-kompulzivnom poremećaju) i to kroz često provjeravanje društvenih mreža i usluga za slanje poruka.

Pri tome provjeravanje poruka nije samo aktivno, tj. kada ljudi imaju vremena aktivno pregledavati svoje internetom omogućene uređaje kao što su pametni telefoni, već je i često reaktivno (ili možda pasivno) putem mnogih obavijesti povezanih s društvenim mrežama koje se primaju tijekom dana, a na koje postoji prisila da se odgovori.

S jedne strane, obavijesti povezane s društvenim interakcijama korisne su za nečiji društveni život i mogu unaprijediti društveni kapital za mnoge ljude, no s druge strane, neprekidne obavijesti na pametnim telefonima i računalima (i povezano ponašanje provjere) imaju negativne učinke na kvalitetu života i zdravlje.

FoMO može rezultirati ometenim i manje usmjerenim svakodnevnim iskustvom, oštetiti pažnju, prekinuti rad, školovanje i druge svakodnevne aktivnosti zbog "prebacivanja" koje otežava povratak i završetak trenutačnog zadatka te time smanjiti produktivnost u svakodnevnom životu. U tom kontekstu također postoji rastuća rasprava o potrebi za reguliranjem dizajna aplikacija društvenih medija kako bi se smanjili elementi koji potiču FoMO.

Osim smanjenja produktivnosti, važna dimenzija FoMO-a su njegove potencijalne veze sa psihološkim zdravljem i blagostanjem. Digitalni komunikacijski mediji mogu narušiti samorefleksiju i na kraju degradirati blagostanje. „Povezani ja“ može odvući pažnju od važnih socijalnih iskustava u sadašnjem trenutku. Snažna želja za kontinuiranim povezivanjem može biti potencijalno opasna jer potiče ljude da provjeravaju svoju digitalnu tehnologiju i za vrijeme upravljanja motornim vozilima. Mješavina društvenih medija i straha od propuštanja može biti povezana s općim nezadovoljstvom, može biti izvor negativnog raspoloženja ili osjećaja depresije djelomično i zato što podriva osjećaj da su u životu donesene ispravne odluke.

Rezultati dosadašnjih istraživanja sugeriraju da društveni mediji pružaju izlaz za socijalne i emocionalne frustracije. Istraživanja unutarnjih motiva za angažman na društvenim medijima ukazuju da izbjegavanje negativnih emocionalnih stanja poput usamljenosti i dosade potiče korištenje npr. Facebooka. Slično tome, nezadovoljstvo trenutačnim stanjem međuljudskih odnosa identificirano je kao motiv koji podržava upotrebu društvenih medija.

FoMO može pogoršati anksioznost radi konstantnog uspoređivanje sebe s drugima, te dovesti do osjećaja nesigurnosti. Pritisak da se sudjeluje u društvenim događajima ili aktivnostima zbog straha od propuštanja može izazvati socijalnu anksioznost koja uključuje strah da će ih drugi osuđivati ili da se neće uklopiti. Konstantni priljev informacija s društvenih medija i interneta može dovesti do preopterećenosti informacijama, onemogućuje razlučivanje bitnog od nebitnog i dovodi do daljnjeg jačanja straha od propuštanja neke važne informacije što nadalje otežava odvajanje od uređaja.

Kako biste upravljali ovim osjećajima, razmotrite sljedeće korake:

1. **Svjesnost:** Prakticirajte svjesnost kako biste ostali prisutni i smanjili razmišljanje o tome što biste mogli propustiti. Usredotočite se na trenutni trenutak umjesto da konstantno provjeravate ažuriranja.
2. **Postavljanje granica:** Ograničite vrijeme provedeno na društvenim medijima i digitalnim uređajima kako biste izbjegli konstantno izlaganje okidačima.
3. **Samopouzdanje:** Budite ljubazni prema sebi i prepoznajte da nitko ne može sudjelovati u svemu. U redu je propustiti neke stvari.
4. **Uključivanje u značajne aktivnosti:** Fokusirajte se na aktivnosti koje vam donose radost i ispunjenje, umjesto da sudjelujete samo iz straha.
5. **Potražite podršku:** Ako FOMO i anksioznost postanu preplavljujući, razmislite o traženju podrške terapeuta ili savjetnika koji vam mogu pomoći u upravljanju tim emocijama.

Zapamtite, prirodno je željeti biti uključen i informiran, ali također je važno staviti svoje blagostanje i mentalno zdravlje na prvo mjesto.

Literatura:

• Fear of missing out (FOMO): overview, theoretical underpinnings, and literature review on relations with severity of negative affectivity and problematic technology use. Elhai JD, Yang H, Montag C. Braz J Psychiatry. 2021 Mar-Apr;43(2):203-209
• Fear of missing out (FoMO) and internet use: A comprehensive systematic review and meta-analysis. Akbari M, Seydavi M, Palmieri S, Mansueto G, Caselli G, Spada MM.J Behav Addict. 2021 Dec 17;10(4):879-900
• Social Networking Sites and Addiction: Ten Lessons Learned. Kuss DJ, Griffiths MD.Int J Environ Res Public Health. 2017 Mar 17;14(3):311

dr.sc. Sanea Mihaljević, spec. psihijatrije, subspec. psihoterapije