Objava ovih istraživanja na temu utjecaja masti na krvne žile je potvrda da Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitičko – podravske i njegova Služba za javno zdravstvo doprinosi znanosti i daljnem razumijevanju kroničnih nezaraznih bolesti koje su „tihi ubojice“, jer izazivaju veliku smrtnost i zdravstvene probleme u Republici Hrvatskoj.

Ova dva časopisa su među najboljima u svojem područjima, dr.Beneš je kao koautor istraživao utjecaj različitih vrsta masti u ljudskom tijelu na aterosklerotsku kalcifikaciju trbušnih arterija.

Važnost znanstvenih istraživanja: Prednosti za opću populaciju, zdravlje, i kvalitetu života

Znanstveno istraživanje predstavlja temelj napretka i razumijevanja svijeta u kojem živimo.

Njegova važnost se ogleda u mnogim aspektima svakodnevnog života, pružajući brojne prednosti za opću populaciju, unapređenje zdravlja te poboljšanje kvalitete života. Kroz sustavno proučavanje i analizu, znanstveno istraživanje omogućuje otkrivanje novih spoznaja, razvoj inovativnih tehnologija i implementaciju učinkovitijih metoda u različitim područjima.

Jedna od ključnih prednosti znanstvenih istraživanja je njihova uloga u unapređenju zdravlja. Kroz medicinska istraživanja, znanstvenici mogu identificirati uzroke bolesti, razviti nove terapije i poboljšati postojeće metode liječenja, čime se poboljšava kvaliteta života pacijenata smanjujući bol, nelagodu i trajanje bolesti. Primjeri značajnih postignuća uključuju razvoj cjepiva, napredak u liječenju kroničnih bolesti i inovacije u kirurškim tehnikama.

Pored svih ovih dobrobiti, znanstvena istraživanja igraju ključnu ulogu u obrazovanju i inspiriranju budućih generacija. Kroz uključivanje u istraživačke projekte, studenti razvijaju kritičko razmišljanje, analitičke vještine i kreativnost, pripremajući se za rješavanje budućih izazova.

U konačnici, znanstveno istraživanje ne samo da produbljuje naše razumijevanje svijeta, već i kontinuirano doprinosi poboljšanju zdravlja, kvalitete života i društvenog blagostanja. Njegova važnost je neprocjenjiva, a ulaganje u znanost predstavlja ulaganje u bolju budućnost za sve.

Sažetak prvog rada: „Visceral and Ectopic Abdominal Fat Effect on the Calcification of the Abdominal Aorta and Its Branches—An MSCT Study“:

Nakupljanje visceralne i ektopične masti može imati utjecaj na aterosklerotsku kalcifikaciju trbušnih arterija. Uzorak kalcifikacije trbušne aorte i njezinih grana nije u potpunosti istražen. Retrospektivno smo analizirali MSCT snimke abdominopelvisa i izračunali volumene kalcifikacije trbušne aorte, trbušnog debla, gornjih i donjih mezenteričnih arterija te obje zajedničke i vanjske ilijačne arterije. Na istim MSCT snimkama također su izmjereni volumen visceralne masti i ektopične masne naslage (omjer jetre i slezene (L/S) i omjer gušterače i slezene (P/S)).
Rezultati su pokazali da su kalcifikacije trbušne aorte i njezinih grana bile povezane s volumenom visceralne masti, manje snažno povezane s L/S omjerom, a nisu bile povezane s P/S omjerom. Trbušna aorta, zajedničke ilijačne i vanjske ilijačne arterije bile su više kalcificirane u usporedbi s trbušnim debelom i gornjim mezenteričnim arterijama.
Zaključno, visceralna mast ima jači učinak na kalcifikaciju abdominopelvičnih arterija nego ektopična mast. Visceralne aortne grane općenito su manje kalcificirane od ilijačnih arterija.

Cijeli rad može se pročitati na: https://www.mdpi.com/2605602

Sažetak drugog rada: „Does the Location of Fat Accumulation Affect the Degree of Aortic and Renal Arterial Calcification?“:

Analiza je provedena na temelju retrospektivnog pregleda torakoabdominalnih MSCT snimaka 302 pacijenta. Istraživači su mjerili volumen kalcifikacije torakalne i abdominalne aorte te obje bubrežne arterije. Također su prikupljeni podaci o volumenu visceralne masti, omjeru jetre i slezene, omjeru gušterače i slezene te području masnoća u bubrežnim sinusima.
Rezultati su pokazali da je područje masnoća u lijevom bubrežnom sinusu najjače povezano s kalcifikacijom aorte i obje bubrežne arterije. Visceralna mast također je pozitivno predvidjela kalcifikaciju aorte, dok je nakupljanje masnoća u gušterači imalo zaštitni učinak na kalcifikaciju torakalne i abdominalne aorte.
Ovi nalazi upućuju na to da različite lokacije ektopičnih masnoća imaju različit utjecaj na kalcifikaciju arterija, što zahtijeva dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjela njihova uloga u razvoju kardiovaskularnih bolesti.

Cijeli rad može se pročitati na: https://www.mdpi.com/2749922

Maja Đurica Truhlaž, univ.mag.med.techn.