31.10.2024
Zašto je moralno i etično ne parkirati na mjesta rezervirana za osobe s invaliditetom?
Parkirna mjesta za osobe s invaliditetom imaju važnu ulogu u omogućavanju ravnopravnog sudjelovanja u društvu osobama koje se suočavaju s fizičkim izazovima. Svijest o potrebi poštovanja ovih prostora doprinosi boljitku zajednice i podržava jednakost i pristupačnost. Zadržavanje dostupnosti ovih mjesta za osobe koje ih istinski trebaju nije samo zakonska obveza, već i izraz moralne odgovornosti i empatije prema drugima.
1. Pristupačnost kao temeljna potreba Parkirna mjesta za osobe s invaliditetom posebno su dizajnirana za ljude koji se suočavaju s ograničenjima u kretanju ili im je potrebna dodatna pomoć pri ulasku ili izlasku iz vozila. Ova su mjesta šira i obično su bliže ulazima kako bi se omogućio lakši pristup zgradama. Kada netko bez invaliditeta zauzme ovakvo mjesto, onemogućava osobi kojoj je ono prijeko potrebno da ga koristi, što može otežati njezin pristup osnovnim uslugama ili svakodnevnim aktivnostima...
Opširnije

04.10.2024
Ususret obilježavanju Dana mentalnog zdravlja - Postoji li stigma prema mentalnim bolestima u Hrvatskoj?
Stigma prema mentalnim bolestima u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, još uvijek predstavlja značajan problem. Ona često otežava osobama koje pate od mentalnih poremećaja da potraže pomoć i otvoreno govore o svojim poteškoćama. Nekoliko je ključnih čimbenika koji tome doprinose:
1. Nedovoljna edukacija i razumijevanje
Mnogi ljudi u Hrvatskoj i dalje imaju ograničeno razumijevanje o prirodi mentalnih bolesti. Često postoje zablude da je mentalna bolest znak slabosti ili rezultat osobne nesposobnosti da se nosi s problemima. Ljudi koji pate od mentalnih poremećaja često su etiketirani kao "ludi" ili "opasni", što doprinosi njihovoj socijalnoj izolaciji.
2. Kultura srama
Hrvatska društvena kultura često stavlja naglasak na snagu, samokontrolu i suzbijanje emocija, što može stvoriti osjećaj srama kod onih koji se suočavaju s mentalnim poteškoćama. Postoji i tendencija da se mentalni problemi minimiziraju ili ignoriraju, uz fraze poput "zbroji se" ili "sve je to u tvojoj glavi", što dodatno pojačava stigmatizaciju...
Opširnije

27.09.2024
Ususret obilježavanju Dana mentalnog zdravlja - DEPRESIJA
Depresija je čest mentalni poremećaj koji utječe na način na koji se osoba osjeća, razmišlja i ponaša. Karakterizira ju stalni osjećaj tuge, gubitak interesa za aktivnosti koje su nekada bile ugodne, te niz fizičkih i emocionalnih simptoma. Ovi simptomi mogu uključivati umor, promjene u apetitu, probleme sa spavanjem, osjećaj bezvrijednosti ili krivnje, poteškoće s koncentracijom i, u težim slučajevima, misli o samoubojstvu ili samoozljeđivanju.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta na globalnoj razini, a i Hrvatska slijedi taj trend. Procjene govore da između 6% i 10% odraslog stanovništva Hrvatske pati od različitih oblika depresije. To bi značilo da oko 250.000 do 400.000 ljudi u zemlji može iskusiti neki oblik depresivnog poremećaja tijekom svog života.
Depresija se pojavljuje u svim dobnim skupinama, ali je najčešća među starijim osobama, osobito ženama iznad 65 godina. Također, mladi u dobi od 15 do 24 godine pokazuju sve veću stopu anksioznih i depresivnih poremećaja, što može biti povezano s modernim načinom života, pritiscima i očekivanjima, posebno vezano uz obrazovanje i tržište rada.
Postoje različiti oblici depresije, uključujući...
Opširnije

31.05.2024
Svjetski dan nepušenja: kako se mijenjaju štetni trendovi pušenja među mladima
U Republici Hrvatskoj, kao i u svijetu, već se niz godina 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja. Osmišljen je kako bi se pušače potaknulo na donošenje odluke o prestanku pušenja i odricanju od ove nezdrave i štetne navike, a svakako da barem na ovaj dan ne puše, dok je nepušačima to prigoda da učvrste svoj stav o nepušenju kao zdravom načinu življenja.
Pušenje duhanskih proizvoda rizično je ponašanje za sve, a osobito za mlade. Osim što je izvor iznimnih rizika za njihovo zdravlje, rast i razvoj, pušenje uvodi mlade i u svijet zloupotrebe ostalih sredstava ovisnosti koja se zloupotrebljavaju pušenjem, kao što je to slučaj s marihuanom, najviše zloupotrebljavanom drogom među mladima, zatim sintetskim kanabinoidima, ali i novim oblicima „pušenja“ (elektroničkim ili e-cigaretama). Upravo e-cigarete pokazuju kako se trendovi u štetnoj zloupotrebi mijenjaju. Radi se ustvari o tekućini s visokom koncentracijom nikotina, jednog od najsnažnijih otrova koji ima narkotička svojstva, u malim je količinama psihostimulans, a izaziva ovisnost...
Opširnije

01.04.2024
Dan klubova liječenih alkoholičara i Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma
Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma obilježava se svake godine 1. travnja. U Republici Hrvatskoj tada se obilježava i Dan klubova liječenih alkoholičara kao spomen na dan kada je 1964. godine prof. dr. sc. Vladimir Hudolin osnovao prvi odjel namijenjen isključivo liječenju alkoholizma u tadašnjoj državi te utemeljio u svijetu poznatu i priznatu Zagrebačku alkohološku školu. Iste godine organiziran je i prvi klub liječenih alkoholičara izvan bolnice, u jednoj zagrebačkoj općini. Klubovi su se ubrzo proširili po čitavom Zagrebu i Hrvatskoj, te u svim republikama bivše države i šire.
Prema podacima Europske zdravstvene ankete za 2019., Hrvatska se nalazi među prvih pet zemalja po svakodnevnoj konzumaciji alkoholnih pića, sa zastupljenošću iznad 10%, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom i Portugalom.
Alkoholizam je najstarija i najproširenija vrsta ovisnosti na našim prostorima. U njegovom liječenju i tretmanu lijekovi imaju tek pomoćnu ulogu, a grupna terapija je od iznimne važnosti. Klubovi liječenih alkoholičara funkcioniraju kao zajednice samopomoći te su dobra metoda liječenja alkoholizma izvan liječničkih ordinacija. Alkoholizam nije bolest pojedinca nego bolest koja nagriza cijelu obitelj te je u rehabilitaciji alkoholičara izuzetno važno pomoć pružiti svim članovima obitelji. Na sastancima kluba uz stručnu pomoć, članovi obitelji uče ponovo razgovarati i komunicirati na dobar način, čime se prekida šutnja i trpljenje koje je u obitelj unio alkohol. Osim pomoći stručnog djelatnika, izuzetno je vrijedna pomoć koju pružaju stariji apstinenti, koji svojim primjerom svjedoče da je moguće dobro i sretno živjeti bez pijenja alkohola...
Opširnije

14.02.2024
Hrvatski dan nepušenja (Dan bez duhanskog dima): mijenjaju li se štetni trendovi među mladima
U Republici Hrvatskoj već se niz godina obilježava Hrvatski dan nepušenja - Dan bez duhanskog dima. To je uvijek prvoga dana korizme, a ove godine je to 14. veljače.
Dan bez duhanskog dima osmišljen je kako bi se pušače upravo u korizmi potaknulo na donošenje odluke o prestanku pušenja i odricanju od ove nezdrave i štetne navike, a svakako da barem na ovaj dan ne puše. Nepušačima je to prigoda da učvrste svoj stav o nepušenju kao zdravom načinu življenja.
Pušenje duhanskih proizvoda rizično je ponašanje, osobito za mlade. Osim što je izvor iznimnih rizika za njihovo zdravlje, pušenje uvodi mlade i u svijet zloupotrebe ostalih sredstava ovisnosti koja se zloupotrebljavaju pušenjem, kao što je to slučaj s marihuanom, najviše zloupotrebljavanom drogom među mladima, zatim sintetskim kanabinoidima, ali i novim oblicima „pušenja“ (e-cigaretama). Upravo e-cigarete pokazuju kako se trendovi u štetnoj zloupotrebi mijenjaju...
Opširnije