• TROVANJA HRANOM - PREPORUČENE MJERE OPREZA
• PREPORUČENE MJERE ZAŠTITE ZA STARIJE OSOBE PRI IZLAGANJU VISOKIM TEMPERATURAMA ZRAKA
• GODIŠNJI ODMOR I PUTOVANJA
• ZMIJE I UGRIZI

TROVANJA HRANOM - PREPORUČENE MJERE OPREZA

Topli ljetni mjeseci zbog visokih temperatura zraka koje vladaju ovih dana pogoduju razvoju mnogobrojnih patogenih bakterija - uzročnika trovanja hranom, od kojih je najpoznatija i najčešća Salmonela.
Godišnje se na nivou Republike Hrvatske evidentira oko 5.000 slučajeva salmoneloznog trovanja hranom, a na području Virovitičko podravske županije oko 100. Bitno je napomenuti kako je stvaran broj oboljelih i zaraženih sigurno veći iz najmanje dva razloga.
Prvo, blaži oblici bolesti ne prijavljuju se uvijek jer se niti ne dokazuju, pa se prijavljuju kao nespecifični enterokolitisi kojih godišnje ima oko 300 prijava, bilo zbog toga što takvi bolesnici niti ne potraže liječničku pomoć, već se liječe sami.
Drugo, postoji relativno česta pojava kliconoštva kod salmonela, kada osoba-kliconoša uopće nema nikakvih simptoma bolesti, a u svom organizmu nosi bakterije, izlučuje ih stolicom u okolinu, te pod određenim uvjetima može širiti zarazu i na taj način povećati ukupan broj oboljelih na nekom području.
Kod nastanka i širenja zaraznih bolesti, pa tako i salmonelama izazvanog trovanja hranom, bitan čimbenik je tzv. "infektivna doza", odnosno broj patogenih klica u namirnici. Za salmonelozno trovanje hranom taj čimbenik je izrazito bitan. Visoke temperature zraka izrazito pogoduju rastu i razmnožavanju salmonela koje tako u vrlo kratkom vremenu od nekoliko sati dosegnu "infektivnu dozu", odnosno dovoljan broj patogenih klica koje mogu izazvati kliničko oboljenje. Kod nekih osoba bolest se manifestira jačim, kod nekih slabijim simptomima, ali im je zajedničko da u oba slučaja mogu biti daljnji prijenosnici bolesti. To se uglavnom događa u obiteljskom krugu, odnosno za vrijeme različitih proslava organiziranih u privatnom aranžmanu (svadbe, rođendani i sl.).
Epidemije s velikim brojem oboljelih rijetko se javljaju u ugostiteljskim objektima jer su osobe zaposlene u tim objektima pod zdravstvenim nadzorom i jer su to osobe koje su dobro upućene u pravila osobne higijene i higijene radne okoline.
Zbog svega gore navedenog, sanitarni nadzor kojeg Zavod za javno zdravstvo inače kontinuirano provodi tijekom cijele godine radi zaštite zdravlja stanovnika naše županije, u ljetnim mjesecima se pojačava i intenzivira.

Ovdje donosimo deset preporučenih mjera opreza,
odnosno prevencije trovanja hranom:

1. kupujte i koristite namirnice kontroliranog porijekla, pregledane od strane veterinarske službe (jaja, mlijeko i mliječne prerađevine, meso i mesne prerađevine i sl.)

2. kupujte samo svježe ili konzervirane namirnice

3. prilikom pripreme namirnica provedite dobru termičku obradu koja uništava bakterije i veliku većinu toksina

4. pripremu namirnica kod većih organiziranih skupova prepustite stručnim osobama koje su pod zdravstvenim nadzorom

5. nepotrošene namirnice, kao i gotovu hranu odmah spremite u hladnjak na odgovarajuću temperaturu

6. prilikom pripreme hrane vodite računa o osobnoj higijeni (pranje ruku!) i higijeni radne okoline, tj. površine na kojoj hranu pripremate

7. svježe voće i povrće može biti nositelj salmonele, stoga ih dobro operite

8. svježe meso, perad i svježa riba ne smiju doći u doticaj sa termički obrađenim namirnicama

9. svježe meso koje nije zamrznuto potrošite u što je moguće kraćem roku (dan-dva)

10. na izletima koristite vodu iz boce, a ne iz okoline jer i ona može biti izvor zaraze

^^^ vrh ^^^

PREPORUČENE MJERE ZAŠTITE ZA STARIJE OSOBE PRI IZLAGANJU VISOKIM TEMPERATURAMA ZRAKA

Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko podravske županije u suradnji sa Centrom za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba objavljuje upute i upozorenja najvišeg stupnja rizika za starije osobe zbog naglo nastalih visokih temperatura zraka preko 30° C.

1. sve starije osobe nikako se ne smiju izlagati sunčevoj energiji tijekom dana u razdoblju od 10.00 do 17.00 sati, a posebice se to odnosi na srčane bolesnike i oboljele od šećerne bolesti.

2. prilikom izlaska iz zatvorenog prostora starija osoba mora nužno zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.

3. nužno je uzimanje tijekom dana do ukupno 2 L tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva.

4. nužno je izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena, te začinjena jela, uz preporuku uzimanja puno sezonskog voća i povrća

5. potrebno je striktno se pridržavati uputa o liječenju i uzimanju lijekova uz učestaliju kontrolu krvnog tlaka.

6. pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu.

7. članovi obitelji, prijatelji, susjedi i znanci tijekom vrućih ljetnih mjeseci trebali bi učestalije kontaktirati stariju osobu, u nekim situacijama i nekoliko puta tijekom dana.

8. starija osoba uz sebe mora uvijek imati svoje osnovne podatke (ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja, naziv lijekova koje uzima, te broj telefona kontakt osobe).

9. nužno je održavati redovitu čistoću tijela starijih osoba, kao i njihove okoline.

10. nužno je provoditi trajne tjelesne i psihičke aktivnosti starijih osoba, osobito njihovo kretanje u jutarnjim i večernjim satima što više u prirodi, odnosno, ukoliko je kretanje otežano ili onemogućeno, redovno višesatno provjetravanje prostorija u kojoj boravi starija osoba.

^^^ vrh ^^^

GODIŠNJI ODMOR I PUTOVANJA

Copyright: points / 123RF Stock Photo

Svakako se preporuča praviti kratke, češće pauze tijekom vožnje kako ne bi došlo do pospanosti. Uvijek postoji dvojba da li krenuti na put i putovati noću. Ukoliko ste odmorni, ukoliko nemate problema s vidom i ukoliko Vam noćna vožnja ne smeta, tada se na put noću možete odlučiti. Međutim, čim osjetite prve znakove umora, stanita na tren, izađite iz automobila, protegnite se i razgibajte. Ukoliko ste jako umorni, stanite na duže vrijeme i odspavajte u automobilu. U situacijama jakog umora nemojte se pouzdati kako će Vas budnim održati ispijanje crne kave.
Prije samog polaska nemojte se prejesti, već konzumirajte lagani obrok hrane kako "teška" hrana ne bi izazvala pospanost. Preporuka je da se konzumiraju manji, lakši i češći obroci tijekom puta, uz unošenje dovoljne količine tekućine, najbolje vode, rashlađenog čaja ili prirodnog voćnog soka. Pazite, kada osjetite žeđ, već ste blago dehidrirani, stoga pijte tijekom puta češće, manje količine tekućine.
Tijekom vožnje preporuča se slušanje življe (ali ne preglasne) glazbe, odnosno praćenje vijesti i obavijesti o stanju na cesti.

Nekima vožnja predstavlja problem zbog tzv. "kinetoze" odnosno bolesti vožnje. Stoga se preporuča svakako na vrijeme, dakle prije polaska na put sat ili dva uzeti tabletu. Ukoliko je mučnina već prisutna tijekom vožnje, tableta neće pomoći. Nikako nemojte tijekom vožnje pokušavati čitati jer će se mučnina samo pojačati.

S obzirom da velika većina ima klimatizirane automobile, temperaturu namjestite na nekoliko stupnjeva manje nego je vanjska. Nemojte pretjerivati sa snižavanjem unutrašnje temperature u vozilu jer ona može dovesti do pothlađivanja, izazvati početne simptome prehlade, izazvati bol u uhu, upalu oka ili "reumatske" tegobe u predjelu vratne kralježnice. Preporuka je i da se klima uređaj neposredno prije dolaska na cilj putovanja isključi kako bi se organizam potupno priviknuo na povišenje temperature, te kako ne bi došlo do toplotnog udara prilikom izlaska iz automobila.

Ukoliko na put krećete s djecom, posebice malom, tada se uz navedene preporuke treba pridržavati i dodatnih preporuka specifičnih za njih. Također se odnose na postupke vezane uz prehranu, spavanje ili zabavu tijekom puta. No, najvažnije je kako je malo dijete u automobilu smješteno. Jedino ispravno i sigurno je smještanje djeteta u odgovarajuću auto sjedalicu, nikako bez nje. Posebice opasno je prevoženje djeteta u krilu na prednjem, suvozačevom sjedalu. Ukoliko je dijete preraslo sjedalicu, potrebno je da odrasla osoba na stražnjem sjedalu sjedi uz njega. I zapamtite, koristite sigurnosne pojaseve u automobilu!

Sretno putujte i sigurno se vratite kući!

^^^ vrh ^^^

ZMIJE I UGRIZI

Zmije mogu ometati život ljudi na nekoliko načina:
- ugrizom
- smetanjem u prostorima gdje ljudi žive
- izazivanjem straha i nelagode

Zmije pripadaju u razred gmazova, red zmija kojih u Republici Hrvatskoj ima 14 (po nekima 16) vrsta. Zmije žive u slobodnoj prirodi gdje nalaze povoljna staništa i odgovarajuću hranu. Tako poskok živi u suhim kamenitim tlima s pukotinama, uz kuće i sl, a hrani se miševima, krticama, malim pticama. Riđovka živi u svjetlim šumama, močvarama i planinarskim područjima, a hrani se miševima, žabama i guštericama.

Od svih zmija koje kod nas žive samo je manji broj otrovan za čovjeka. To su:
- poskok (Vipera ammodytes ammodytes)
- riđovka (Vipera berus berus)
- planinska riđovka (kraška ljutica) (Vipera ursinii macrops)

Otrovnice se mogu najlakše raspoznati po vijugavoj šari uzduž leđa, srcolikoj (trokutastoj) glavi koja je šira od vrata, po očnoj zjenici koja nije okrugla, već uska i uspravna, a poskok i po poznatom roščiću na prednjem dijelu glave.
Zmije, kao hladnokrvne (poikilotermne) životinje najaktivnije su i najbrže na toplini, stoga ih se često nalazi na osunčanim kamenjarima i planinskim livadama, mada se mogu naći, osobito riđovke, i na vlažnim i hladnijim mjestima. Poskoci se koji put penju i na drveće i mogu biti u krošnji.

Zmije se uglavnom sklanjaju od ljudi, te su susreti sa zmijama na sreću razmjerno rijetki, a ugrizi još rjeđi. Događaju se onda kada se zmija osjeti napadnutom i pokuša se obraniti, kao što je slučaj pri iznenadnom bliskom susretu pri penjanju, puzanju, ručnom prevrtanju livadnog sijena, ako je se nagazi pri hodu i sl.
Ugriz naših zmija otrovnica može biti vrlo neugodan, bolan i praćen ozbiljnim zdravstvenim smetnjama, ali je na sreću vrlo rijetko smrtonosan. Otrov je proteinskog sastava i sadrži otrovne hemolizine koji izazivaju hemolizu krvi i izazivaju krvarenja. Najopasniji su ugrizi u glavu i vrat.

Znakovi ugriza otrovnice su: najprije mala dvojna ubodna ranica od zubi, potom jaka bol, oteklina, krvavi podljevi, nekroza na mjestu ugriza, otok regionalnih limfnih čvorova, te opći znaci trovanja; glavobolja, povraćanje, proljev, stisnute zjenice, otežano disanje, ubrzan puls, nesvjestica.

U Republici Hrvatskoj godišnje se u bolnicama prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo liječi oko 60 osoba zbog ugriza otrovnih zmija, a na području naše županije godišnje bude prosječno jedan do dva slučaja. Za sada nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj.
Najbolja pomoć pri ugrizu je brza primjena protuotrova (antiviperinog seruma) kojeg je ovlašten primjeniti samo liječnik zbog mogućnosti pojave nepoželjnih popratnih pojava.

Prva pomoć, ukoliko je ugriz otrovnice, treba biti primjenjena odmah nakon ugriza, a sastoji se od slijedećeg:
- podvezati ugriženi ekstremitet iznad mjesta ugriza gledano prema srcu, ali pri tome jako paziti da se ne prekine cirkulacija, već samo da se smanji limfni i venski krvotok (zbog mogućih komplikacija uslijed prejakog stezanja neki uopće ne preporučaju takav vid prve pomoći!)
- ugriženu osobu staviti u stanje mirovanja, ugriženi ekstremitet imobilizirati i osobu transportirati nošenjem (ugriženi ne smije sam hodati)
- zarezivanje (križna incizija) mjesta ugriza ne preporuča se zbog mogućih komplikacija (krvarenje, infekcija), već je dopušteno samo istisnuti krv iz mjesta ugriza

U preventivnom smislu najbitnije je izbjeći zmijski ugriz provedbom određenih mjera opreza u terenskim uvjetima:
- misliti na postojanje zmija, osobito na mjestima gdje se uobičajeno nalaze
- izbjegavati hodanje bosih nogu
- prilikom penjanja ili provlačenja u prirodi ne hvatati rukama nasumce u pukotine stijena i sl.
- obratiti pozornost na niže krošnje drveća uz koje se prolazi
- pri hodu nositi štap
- pregledati ležajeve u prirodi prije korištenja
- izbjegavati ležanje na tlu
- biti oprezan pri provedbi poljskih radova (prevrtanje sijena!)
- biti oprezan pri branju šparoga i sl.
- uopće biti oprezniji pri hodu i kretanju gledanjem, stvaranjem buke, odnosno vibracija i sl.

^^^ vrh ^^^

Ravnatelj Zavoda
prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.
specijalist epidemiolog