Što je spolno zdravlje?
Spolno zdravlje je stanje tjelesnog, emocionalnog, mentalnog i društvenog zdravlja vezanog uza spolnost; to nije samo izostanak bolesti, disfunkcije ili nemoći. Spolno zdravlje zahtijeva pozitivan pristup pun poštovanja prema spolnosti i spolnim odnosima te i mogućnost ostvarivanja zadovoljavajućih i sigurnih spolnih iskustava, bez prisile, diskriminacije ili nasilja. Da bi se postiglo i održalo spolno zdravlje, treba poštivati, štititi i ostvariti spolna prava svih osoba.

Što je spolni odgoj?
Spolni odgoj označava učenje o kognitivnim, emocionalnim, društvenim, interaktivnim i tjelesnim vidovima spolnosti. Spolni odgoj počinje u ranom djetinjstvu i napreduje tijekom adolescencije i odrasle dobi. Za djecu i mlade on teži k podupiranju i zaštiti spolnog razvoja.

Zašto je važno spolno zdravlje?
Očuvanjem spolnog zdravlja pojedinac osigurava kvalitetu svog života. Bolest spolnog sustava negativno utječe na plodnost osnivanje obitelji i psihu pojedinca i partnera.

Psihički aspekti spolno prenosivih bolesti
Spolno prenosive bolesti mnoge osobe poistovjećuju sa životnom opasnošću. Tjeskoba je anticipacija te opasnosti, a depresija je doživljaj gubitka najvišeg ideala mnogih - sposobnost spolne komunikacije. Spolno prenosive bolesti mogu uzrokovati impotenciju zbog neuropatije i prostatitisa, a najčešće kao traumatski čimbenik u izazivanju stresa i distresa. Impotencija i frigiditet najčešće su smetnje kod spolno prenosivih bolesti i uglavnom su psihogena podrijetla. Trudnoća i spolno prenosive bolesti udruženi dovode, nedvojbeno, do distresa. Preventiva i zdravstveno prosvjećivanje s promjenom stavova prema spolno prenosivim bolestima u mladih, odnosno školske djece značajni su čimbenici u smanjivanju nepovoljnih psihičkih reakcija.

Kako se općenito narušava spolno zdravlje?
Niska zdravstvena pismenost djece i roditelja o spolnom odgoju dugoročno narušava zdravlje djeteta.

Kako ga sačuvati?
Adolescenti trebaju razviti mnogobrojne vještine od kojih su samo neke tu navedene:

• Prepoznavanje znakova i simptoma trudnoće
• Dobivanje kontracepcije na odgovarajućem mjestu, na primjer, posjetom zdravstvenom djelatniku
• Ravnopravno komuniciranje s roditeljima, razmatranje teških tema poštujući drugačije mišljenje
• Korištenje pregovaračkih vještina
• Donošenje informiranih odluka glede kontracepcije i (neželjene) trudnoće
• Svjesno odabiranje kontracepcije i njezino učinkovito korištenje
• Donošenje svjesnih odluka o stjecanju ili ne stjecanju spolnih iskustava
• Komuniciranje o kontracepciji
• Svjesno odabiranje kontracepcijskog sredstva i njegovo učinkovito korištenje

Primjeri istraživanja u Hrvatskoj
Anketa u Splitu, Bjelovaru i Našicama pokazala je da adolescenti koji su bili ispitanici u ovome istraživanju pokazali su nedovoljno znanje o spolnosti, točnije o menstrualnom ciklusu, kontracepciji i hitnoj kontracepciji te o spolno prenosivim bolestima. Znanje su pokazivali o općim stvarima, koje uglavnom svakodnevno susreću kroz medijske i ostale sadržaje. Ovakva istraživanja pokazuju da spolni odgoj u RH može biti boljii i da treba ulagati u zdravstvenu pismenost spolnog odgoja adolescenata i opće populacije.
U anonimnom upitniku u Bjelovaru nakon cijepljenja protiv HPV-a rezultate koje su dobili istraživanjem pokazuju da cijepljene djevojke nisu imale nuspojave nakon aplikacije cjepiva. (Od ukupno mogućih 200-tinjak mogućih djevojaka četiriju osnovnih škola, na akciju se odazvalo njih 33, a na anketiranje pristalo njih 26.)

• Niti jednoj u obitelji nitko ne boluje ili je bolovao od raka vrata maternice.
• Većini je majka donijela odluku o cijepljenju, a djevojke ne znaju tko je proizvođač tog cjepiva.
• 88,46% preporučile bi i ostalim djevojkama da se cijepe.
• Na pitanje štiti li cjepivo i od ostalih spolno prenosivih bolesti, 53,85% ne zna odgovor. Također i na pitanja jesu li 100% i do kraja života zaštićene od raka vrata maternice, 46,15% odgovorilo je da ne zna.
• Da bi se cjepivo trebalo uvesti kao obavezno za sve djevojke u 7. razredu osnovne škole smatra 65,38%.
• Na pitanje je li cijena od 3000 kuna previsoka za sve 3 doze cjepiva, većina kaže da je 65,38% što bi značilo da se možda i ne bi odlučile na cijepljenje da su same morale plaćati.
• Devetnaest ih je imalo spolni odnos s tim da su dvije djevojke imale 4 spolna partnera, jedna djevojka je imala 3 spolna partnera, 3 djevojke su imale 2 spolna partnera te je njih 13 imalo 1 spolnog partnera.
• Rezultati pokazuju da djevojke koje su imale spolni odnos nisu bile kod ginekologa i nisu radile „PAPA“ test te da niti jedna djevojka nikad nije imala nikakvu spolnu bolest.

Kako digitalni svijet utječe na spolno zdravlje?
Adolescenti provode puno vremena na internetu. Izloženi su svakojakim informacijama koje se ne temelje na medicini zasnovanoj na dokazima. Važno je omogućiti im provjerene informacije budu dostupne od stručnih institucija i profesionalaca i pomoći im da da donose informirane odluke i usmjeriti ih na djelovanja koja će pridonijeti njihovom spolnom zdravlju. Istraživanje je pokazalo da adolescenti spremni koristi digitalne informativne usluge u vezi spolno prenosivih bolesti. Od tih usluga 50% bile bi tekstualne poruke s stručnjacima, 47% YouTube itd. Stoga trebamo razvijati aplikacije gdje će anonimno adolescenti biti savjetovani od strane stručnjaka i doći do njima prijeko potrebnih informacija temeljeno na medicinskoj etici i zakonima Republike Hrvatske.

Zaključak
Trebamo razvijati aplikacije gdje će anonimno adolescenti biti savjetovani od strane stručnjaka (doktori medicine, ginekolozi, urolozi,pedagozi, psiholozi i dr.) i odjela (savjetovalište za planiranje obitelji, agencije za odgoj i obrazovanje i dr.) i doći do njima prijeko potrebnih informacija temeljeno na medicinskoj bioetici, zakonima i pravilnicima Republike Hrvatske. Moramo nastaviti razvijati ovakve usluge i doprijeti do adolescenata i digitalnim putem i povećati im znanje o spolno prenosivim bolestima i vještinama spolnog zdravlja. Važno je povećati fond znanja o spolno prenosivim bolestima u općoj populaciji i roditeljima jer često je to izvor netočnih informacija. Tako ćemo smanjiti mnogobrojna negativna psihička i fizička iskustva koje bolesti spolnih organa mogu donijeti.

Literatura:

• https://www.bzga.de/home/bzga/, WHO
• Gruden V. Psychological Aspects of Sexually Transmitted Diseases. Medicus. 2003 Oct 7;12(2_Spolne bolesti):171-4.
• Filipović T, Puharić Z, Puharić D, Gašić M. Attitudes and Knowledge of Students on Sexuality in Three Secondary Schools. Croatian Nursing Journal [Internet]. 2020 [pristupljeno 03.09.2021.];4(2):157-164. https://doi.org/10.24141/2/4/2/2
• Filipović T, Puharić Z, Puharić D, Gašić M. Attitudes and Knowledge of Students on Sexuality in Three Secondary Schools. Croatian Nursing Journal [Internet]. 2020 [pristupljeno 03.09.2021.];4(2):157-164. https://doi.org/10.24141/2/4/2/2
• Puharić Z, Kaužljar J, Rafaj G, Grabovac Đ. HPV cjepivo–budućnost ili farmaceutska varka? HPV vaccine– future or pharmaceutical delusion?. Sestrinski glasnik. 2015 Dec 13;20(3):225-30.
• Buhi, Eric R. MPH, PhD*; Klinkenberger, Natalie MPH†; Hughes, Shana MPH*; Blunt, Heather D. MPH*; Rietmeijer, Cornelis MD, PhD, MSPH‡ Teens’ Use of Digital Technologies and Preferences for Receiving STD Prevention and Sexual Health Promotion Messages, Sexually Transmitted Diseases: January 2013 - Volume 40 - Issue 1 - p 52-54 doi: 10.1097/OLQ.0b013e318264914a

Ovdje možete pročitati i tekst iz HZJZ-a povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja, 04. rujna 2021.

Miodrag Beneš, dr.med. specijalist javnozdravstvene medicine